Kratak
osvrt na istoriju Irske
U ovom tekstu bice reci prevashodno o istorijskom aspektu Irske, sa osvrtom
na socio-kulturnu pozadinu koja nam moe dati odgovore na vec pomenuta
istorijska pitanja o razvoju nacije.Takode, valja naglasiti da su istorijske
cinjenice u velikoj meri prisutne u ivotu gotovo svakog Irca, bio on patriota
ili ne.
Za mnoge ljude sklone etnickim stereotipijama Irska predstavlja malo, udaljeno,
zeleno ostrvo, na kome ljudi provode veci deo vremena u pabovima pevajuci i
pijuci viski i pivo.Na prvi pogled moda tako i jeste, ali kada se dublje
proviri u istoriju i kulturu ovoga naroda moe se uociti da stvari stoje
dosta drugacije.Viševekovna borba za oslobodenje od britanske krune kao
i tradicionalni obicaji dovoljo pokazuju da irski narod ne ivi u blagostanju
vec da je takvo ponašanje odraz duha i temperamenta stvaranog dugi niz
vekova.
No, ipak treba krenuti od samog pocetka, od naseljavanja kao i nastanka samog
naroda.Prvim doseljenicima na ostrvo smatra se keltsko pleme gejla koji su ostavili
neizbrisiv trag na formiranje irske kulture, obicaja i jezika.Vec u to vreme
Irci pocinju aktivno da se bave zemljoradnjom koja ce u buducnosti imati vaan
uticaj u njihovoj istoriji, a kasnije cemo videti kakav.Negde u tom periodu,
tacnije oko V veka od izuzetnog je znacaja delovanje Svetog Patrika koji uspeva
da preobrati irski narod sve do tada paganski u katolicku konfesiju.Naime, prema
legendi Sveti Patrik je tadašnjem irskom kralju uz pomoc deteline objasnio
sveto trojstvo, pa iz toga mozemo pretpostaviti zasto se za Irsku i danas vezuje
simbol deteline.Prihvatanje katolicanstva je od velike vanosti za buducnost
Irske, jer ce se upravo na religijskim nacelima stvoriti neslaganje sa Engleskom,
odnosno anglikanskom crkvom, što ce dovesti do vecitih sukoba katolika
i protestanata na prostorima Irske.
Velika osvajanja rimske imperije u Evropi ipak nisu imala uticaj na Irsku jer
je ostrvo uspelo da ostane nedodirljivo za rimske osvajace, kao i rimsku kulturu
koja se dugi niz vekova zadrzala na Evropskom kontinentu. Medutim, dolaska Vikinga
na ostrvo nisu se mogli odbraniti.Ali ako se neko osvajanje moe smatrati
kao korisno onda je to bilo ovo, s’obzirom da su se Vikinzi vrlo brzo
privikli na novi nacin ivota kao i da je došlo do stapanja sa keltskim
starosedeocima što je još dovelo do unapredjivanja zemljoradnje.Zanimljivo
je i da je za vreme Vikinga bio osnovan grad Dablin koji ce predsavljati glavni
kulturni i društveni centar Irske sve do danas.
Rasparcanost zemlje na male kraljevine i nemogucnost ujedinjenja ostrva osnovne
su karakteristike nekoliko narednih vekova.Tada ce Irska posle niza neuspešnih
pokušaja osamostaljenja konacno pasti pod uticaj britanske krune, pod kojom
ce biti sve do pocetka XX veka.Sve do tada irski narod vodice bespoštednu
borbu za nezavisnost od britanskih kolonizatora, medutim vecno ce ostati zapamcena
imena onih koji su dali svoje ivote za slobodu kao što su Vulf Toun,
Robert Emet, Carls Stjuart Parnel,Denijel O’Konel i drugi.
Eksploatisanje stanovništva, uzimanje prevelikih poreza, zabrane izvoza
samo su deo onoga šta su sve trpeli stnovnici Irske za vreme britanske
okupacije.Dugi niz godina stanje se sve više pogoršavalo, iako je
stalno dolazilo do pojedinih nacionalnih pokreta za oslobodenje, do njega ipak
nije došlo.Ovakvo stanje doivljava vrhunac cetrdesetih godina XIX
veka.Iako je gotovo citava Evropa toga doba pod uticajem industrijske revolucije
unapredivala tehnologiju i do tada nov nacin prizvodnje, Irska je pod jarmom
Britanije ostala verna zemljoradnji i gajenju krompira.Vec pomenutih cetrdesetih
godina XIX veka na ostrvu dolazi do pojave gljivicnog oboljenja koje napada
stabljiku krompira i uništava prinos.Pošto se veoma brzo pocela širiti
narod koji je do tada bio zavistan iskljucivo od krompira poceo je da umire
od gladi.Engleska nije zelela da pošalje pomoc pa je narod ostavljen na
milost i nemilost.Oni koji su imali mogucnosti otputovali su u daleku Ameriku
i tamo ostali da zive, dok su ostali idalje umirali od gladi.Ovaj za Irsku istorijski
vazan dogadjaj nazvan velika glad imao je stravican bilans: jedan milion ljudi
je umrlo od gladi, a isto toliko je emigriralo.I pored svih nesreca koje su
ih zadesile Irci su ostali istrajni u zelji da se oslobode.
Posle ovih dogadjaja osecala se još veca mrznja prema vekovnom neprijatelju,
i borbe za nezavisnost su se nastavile.Njihov intenzitet se narocito povecao
pocetkom XX veka kada je Irska dobila do tada najveci broj sloboda.U ovom periodu
razvija se i kulturni zivot Irske kroz dela Dzojsa, Jejtsa i drugih knjizevnika.Narocito
dobro je Dzojs u svojim delima prikazao zivot stanovnika Dablina.I da se ponovo
zakratko vratimo na pocetak teksta kada smo govorili o Ircima, baš takve
ih predstavlja i Dzojs.On opisuje njihova okupljanja u pabovima i krcmama širom
Dablina.Ovakva vrsta medjusobne interakcije još više doprinosi koheziji
društva u celini.Loši klimatski uslovi takodje su razlog zajednickog
provodjenja vremena uz razgovore o istoriji i teznji za stvaranjem slobodne
drzave Irske, tako da se u ovom kontekstu ne mozemo sloziti sa Monteskjeovom
tvrdnjom da narodi sa severa nisu skloni slobodama.
Dakle, kao što je vec receno u toku XX veka došlo je do promene stava
britanskih vlasti po pitanju Irske i vec dvadesetih godina toga veka pod pritiskom
irskih nacionalista zemlja ce uspeti da dobije ogromne slobode koje ce imati
tendenciju da u buducem periodu dovedu do zeljenog osamostaljenja.Do toga je
najzad i došlo samo neku deceniju kasnije formiranjem slobodne republike
Irske.Narodu je najzad pošlo za rukom da ostvari najveci san svojih predaka
koji su posvetili svoje zivote za ostvarenje ovih snova.
Po završetku drugog svetskog rata zemlja je u stagnaciji, da bi šezdesetih
godina dozivela nagli rast koji se slobodno moze porediti sa nemackim privrednim
cudom toga doba.Veliku pomoc za unapredjenje Irska je tada dobila od evropske
zajednice ciji je i clan i dan danas.
Iako su sukobi katolika i protestanata idalje prisutni na ovim prostorima, starica
kako Irsku inace nazivaju, prozivljava danas skoro stotinu godina svoje slobode…..
Hail...Stefan
front page