Kratak osvrt na istoriju Irske

 

 

 

U ovom tekstu bice reci prevashodno o istorijskom aspektu Irske, sa osvrtom na socio-kulturnu pozadinu koja nam može dati odgovore na vec pomenuta istorijska pitanja o razvoju nacije.Takode, valja naglasiti da su istorijske cinjenice u velikoj meri prisutne u životu gotovo svakog Irca, bio on patriota ili ne.
Za mnoge ljude sklone etnickim stereotipijama Irska predstavlja malo, udaljeno, zeleno ostrvo, na kome ljudi provode veci deo vremena u pabovima pevajuci i pijuci viski i pivo.Na prvi pogled možda tako i jeste, ali kada se dublje proviri u istoriju i kulturu ovoga naroda može se uociti da stvari stoje dosta drugacije.Viševekovna borba za oslobodenje od britanske krune kao i tradicionalni obicaji dovoljo pokazuju da irski narod ne živi u blagostanju vec da je takvo ponašanje odraz duha i temperamenta stvaranog dugi niz vekova.
No, ipak treba krenuti od samog pocetka, od naseljavanja kao i nastanka samog naroda.Prvim doseljenicima na ostrvo smatra se keltsko pleme gejla koji su ostavili neizbrisiv trag na formiranje irske kulture, obicaja i jezika.Vec u to vreme Irci pocinju aktivno da se bave zemljoradnjom koja ce u buducnosti imati važan uticaj u njihovoj istoriji, a kasnije cemo videti kakav.Negde u tom periodu, tacnije oko V veka od izuzetnog je znacaja delovanje Svetog Patrika koji uspeva da preobrati irski narod sve do tada paganski u katolicku konfesiju.Naime, prema legendi Sveti Patrik je tadašnjem irskom kralju uz pomoc deteline objasnio sveto trojstvo, pa iz toga mozemo pretpostaviti zasto se za Irsku i danas vezuje simbol deteline.Prihvatanje katolicanstva je od velike važnosti za buducnost Irske, jer ce se upravo na religijskim nacelima stvoriti neslaganje sa Engleskom, odnosno anglikanskom crkvom, što ce dovesti do vecitih sukoba katolika i protestanata na prostorima Irske.
Velika osvajanja rimske imperije u Evropi ipak nisu imala uticaj na Irsku jer je ostrvo uspelo da ostane nedodirljivo za rimske osvajace, kao i rimsku kulturu koja se dugi niz vekova zadrzala na Evropskom kontinentu. Medutim, dolaska Vikinga na ostrvo nisu se mogli odbraniti.Ali ako se neko osvajanje može smatrati kao korisno onda je to bilo ovo, s’obzirom da su se Vikinzi vrlo brzo privikli na novi nacin života kao i da je došlo do stapanja sa keltskim starosedeocima što je još dovelo do unapredjivanja zemljoradnje.Zanimljivo je i da je za vreme Vikinga bio osnovan grad Dablin koji ce predsavljati glavni kulturni i društveni centar Irske sve do danas.
Rasparcanost zemlje na male kraljevine i nemogucnost ujedinjenja ostrva osnovne su karakteristike nekoliko narednih vekova.Tada ce Irska posle niza neuspešnih pokušaja osamostaljenja konacno pasti pod uticaj britanske krune, pod kojom ce biti sve do pocetka XX veka.Sve do tada irski narod vodice bespoštednu borbu za nezavisnost od britanskih kolonizatora, medutim vecno ce ostati zapamcena imena onih koji su dali svoje živote za slobodu kao što su Vulf Toun, Robert Emet, Carls Stjuart Parnel,Denijel O’Konel i drugi.
Eksploatisanje stanovništva, uzimanje prevelikih poreza, zabrane izvoza samo su deo onoga šta su sve trpeli stnovnici Irske za vreme britanske okupacije.Dugi niz godina stanje se sve više pogoršavalo, iako je stalno dolazilo do pojedinih nacionalnih pokreta za oslobodenje, do njega ipak nije došlo.Ovakvo stanje doživljava vrhunac cetrdesetih godina XIX veka.Iako je gotovo citava Evropa toga doba pod uticajem industrijske revolucije unapredivala tehnologiju i do tada nov nacin prizvodnje, Irska je pod jarmom Britanije ostala verna zemljoradnji i gajenju krompira.Vec pomenutih cetrdesetih godina XIX veka na ostrvu dolazi do pojave gljivicnog oboljenja koje napada stabljiku krompira i uništava prinos.Pošto se veoma brzo pocela širiti narod koji je do tada bio zavistan iskljucivo od krompira poceo je da umire od gladi.Engleska nije zelela da pošalje pomoc pa je narod ostavljen na milost i nemilost.Oni koji su imali mogucnosti otputovali su u daleku Ameriku i tamo ostali da zive, dok su ostali idalje umirali od gladi.Ovaj za Irsku istorijski vazan dogadjaj nazvan velika glad imao je stravican bilans: jedan milion ljudi je umrlo od gladi, a isto toliko je emigriralo.I pored svih nesreca koje su ih zadesile Irci su ostali istrajni u zelji da se oslobode.
Posle ovih dogadjaja osecala se još veca mrznja prema vekovnom neprijatelju, i borbe za nezavisnost su se nastavile.Njihov intenzitet se narocito povecao pocetkom XX veka kada je Irska dobila do tada najveci broj sloboda.U ovom periodu razvija se i kulturni zivot Irske kroz dela Dzojsa, Jejtsa i drugih knjizevnika.Narocito dobro je Dzojs u svojim delima prikazao zivot stanovnika Dablina.I da se ponovo zakratko vratimo na pocetak teksta kada smo govorili o Ircima, baš takve ih predstavlja i Dzojs.On opisuje njihova okupljanja u pabovima i krcmama širom Dablina.Ovakva vrsta medjusobne interakcije još više doprinosi koheziji društva u celini.Loši klimatski uslovi takodje su razlog zajednickog provodjenja vremena uz razgovore o istoriji i teznji za stvaranjem slobodne drzave Irske, tako da se u ovom kontekstu ne mozemo sloziti sa Monteskjeovom tvrdnjom da narodi sa severa nisu skloni slobodama.
Dakle, kao što je vec receno u toku XX veka došlo je do promene stava britanskih vlasti po pitanju Irske i vec dvadesetih godina toga veka pod pritiskom irskih nacionalista zemlja ce uspeti da dobije ogromne slobode koje ce imati tendenciju da u buducem periodu dovedu do zeljenog osamostaljenja.Do toga je najzad i došlo samo neku deceniju kasnije formiranjem slobodne republike Irske.Narodu je najzad pošlo za rukom da ostvari najveci san svojih predaka koji su posvetili svoje zivote za ostvarenje ovih snova.
Po završetku drugog svetskog rata zemlja je u stagnaciji, da bi šezdesetih godina dozivela nagli rast koji se slobodno moze porediti sa nemackim privrednim cudom toga doba.Veliku pomoc za unapredjenje Irska je tada dobila od evropske zajednice ciji je i clan i dan danas.
Iako su sukobi katolika i protestanata idalje prisutni na ovim prostorima, starica kako Irsku inace nazivaju, prozivljava danas skoro stotinu godina svoje slobode…..

Hail...Stefan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

front page